Utjecaj pandemije COVID-19 kao izvora brojnih potencijalnih stresnih i rizičnih čimbenika i izazova psihosocijalnom razvoju i dobrobit mladih odnedavno je predmet intenzivnog interesa i rasprava među znanstvenicima, kreatorima javnih politika i široj javnosti. Međutim, postoji tek nekoliko studija o potencijalnim učincima nenormativnih razvojnih iskustava kroz izravnu usporedbu situacija prije, tijekom i nakon pandemije i većina ih se odnosi na adolescente (Hafstad i sur., 2021; Andreas & Brunborg, 2021). Usredotočujući se prvenstveno na dobrobit mladih u Hrvatskoj i Sloveniji, predložena studija će se nadovezati na jedinstvenu priliku za ponovnu primjenu instrumenata koji se koriste za mjerenje različitih aspekata dobrobiti mladih i razvojno relevantnog društvenog okruženja u predpandemijskoj 2018., te tako pouzdanije procijeniti opseg utjecaja pandemije na mlade. Istraživanje će se temeljiti na kombinaciji kvantitativne (anketa i analiza sekundarnih podataka) i kvalitativne (dubinski intervjui, fokus grupe i analiza sadržaja) metode. Ovaj pristup također će omogućiti uvid u funkcioniranje različitih razvojno relevantnih struktura socijalne potpore (obitelj, vršnjaci, obrazovne institucije, socijalne službe, klinike za mlade i organizacije civilnog društva) koje su bile dostupne mladima prije, tijekom i nakon pandemije, kao i uloge tih potpornih struktura u dobrobiti mladih. Takav pristup stvara čvrstu osnovu za razumijevanje mehanizama koji stoje iza identificirane promjene u dobrobiti mladih. Ovo razumijevanje nije samo presudno sa znanstvenog stajališta, već pruža i čvrstu osnovu za identificiranje potencijalno najučinkovitijih mjera javne politike na nacionalnoj i široj europskoj razini.